GEF PROJEKT KONTROLE ONEČIŠĆENJA JADRANSKOG MORA I.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj dana 23. siječnja 2014. godine donijela je Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o darovnici Globalnog fonda za okoliš (GEF) za Projekt kontrole onečišćenja okoliša Jadranskog mora I. između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Republika Hrvatska, zastupana po Ministarstvu financija, kao Primateljica i Međunarodna banka za obnovu i razvoj iz Washingtona (Svjetska banka) u svojstvu provedbene agencije Globalnog fonda za okoliš (GEF), dana 8. rujna 2014. godine sklopile su Ugovor o darovnici Globalnog fonda za okoliš radi financiranja provedbe Projekta kontrole onečišćenja okoliša Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj u iznosu od 4.330.000,00 USD. Nastavno, Svjetska banka i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svojstvu Tijela za provedbu projekta dana 8. rujna 2014. godine sklopili su Ugovor o projektu - GEF Projekt kontrole onečišćenja okoliša Jadranskog mora I.(ASEPCP) kojim se Fond obvezao Projekt provesti po procedurama Svjetske banke.

GEF Projekt kontrole onečišćenja okoliša Jadranskog mora I. (u nastavku GEF Projekt) je regionalni projekt koji je zamišljen kao dio šireg programa zaštite okoliša Jadranskog mora (ASEP).Ovim je projektom GEF stavio na raspolaganje Republici Hrvatskoj 4,33 mil. USD, a Bosni i Hercegovini 2,3 mil. USD.

CiljGEF Projekta. je ubrzati provedbu Strateških akcijskih planova za zaštitu biološke raznolikosti u Sredozemnome moru (SAP BIO i SAP MED) koji su usvojeni na temelju Barcelonske konvencije na Jadranu, te nacionalnih akcijskih planova Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u skladu s pristupnom politikom EU i direktivama, zajedno s investicijskim sustavom EU, te UNEP MAP aktivnosti i politika. Kao takav je sastavni element šireg Programa zaštite okoliša Jadranskoga mora (ASEP), čiji je krajnji cilj smanjenje opterećenja onečišćenjem na kritičnim točkama u Jadranskome moru u svrhu obnove funkcioniranja ekosustava.

GEF Projekt se u potpunosti pridržava načela, zahtjeva i ciljeva Mediteranske strategije za održivi razvoj, koja je usvojena 2005. godine, a posebno ciljeva prioritetnog područja „Promicanje održivog gospodarenja morskim i obalnim područjima i poduzimanje hitnih radnji za okončanje propadanja obalnih područja“ te inicijativa za uvođenje ekosustavnog pristupa (EcAp) koji su usvojile potpisnice Barcelonske konvencije.

Razvojni ciljevi projekta obuhvaćaju smanjenje ispuštanja onečišćujućih tvari s prekograničnim utjecajem, osobito dušika, na odabranim crnim točkama istočnog Jadrana, te poboljšanje regionalnog kapaciteta za pripremu projekata i praćenje okoliša u osjetljivim područjima.

U skladu s Odlukom o uspostavi granica vodnih područja (NN 79/10), promatrano područje Projekta pripada u jadransko vodno područje, a u skladu s Pravilnikom o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13), pripada području malog sliva “Neretva – Korčula“.

GEF Projekt kontrole onečišćenja okoliša Jadranskog mora I. sastoji se od sljedećih dijelova:

Dio 1. Pokazna investicija za smanjenje ispuštanja nutrijenata i poboljšanje sposobnosti praćenja stanja kakvoće mora

1. Projektiranje i građevinski radovi s integriranom sustavu u svrhu prikupljanja i obrade procjednih voda na odlagalištu otpada Sitnica.
2. Nabava i ugradnja opreme za praćenje stanja kakvoće mora i jačanje regionalnog kapaciteta za praćenje stanja kakvoće mora.

Dio 2. Tehnička pomoć

1. Podrška za: (i) obavljanje procjene izvora nutrijenata, uključujući točkaste i netočkaste izvore u dva osjetljiva područja/“crne točke“ na hrvatskoj obali Jadrana (Dubrovačko-neretvanska županija) i u području delte Neretve; i (ii) priprema analize politika, zakonskih i/ili institucionalnih reformi potrebnih za rješavanje problema vezanih uz kvalitetu vode.
2. Tehnička pomoć za pripremu projektne dokumentacije, uključujući i pripremu natječajne dokumentacije za pristup fondovima Europske unije, za ulaganja u sustave obrade i upravljanja procjednim vodama u skladu sa zahtjevima EU u odabranim mjestima na hrvatskoj obali Jadrana.

GEF PODPROJEKT - SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA SITNICA ZA ZATVORENIM SUSTAVOM PROCJEDNIH VODA

Odlagalište otpada Sitnica uključeno je u GEF Projekt početkom 2017. godine nakon završenog postupka restrukturiranja Projekta obzirom da je identificirano kao jedna od točaka na Jadranskoj obali koja ima snažan utjecaj na kvalitetu okoliša, održivosti Jadranskoga mora te izvora pitke vode na otocima. Sanacijom odlagališta otpada Sitnicasa zatvorenim sustavom procjednih voda izravno će se onemogućiti istjecanje procjednih voda iz otpada u podzemne vode te indirektno u Jadransko more.

U postojećoj formi odlagalište otpada Sitnica ne ispunjava osnovne zahtjeve za rad jer nijeusklađeno s važećim propisima Republike Hrvatske i radi u suprotnosti s potrebnim tehničkim i tehnološkim kriterijima. Potencijalno može utjecati na sve dijelove okoliša i potrebno ga je sanirati, uz istovremeno osiguranje kontinuiranog rada do otvaranja centra za gospodarenje otpadom.

Sanacijske aktivnosti predviđaju izgradnju temeljnoga brtvenog sloja na istoj lokaciji te nakon što se sav postojeći otpad premjesti na novoizgrađenu plohu odlagalište se zatvara ugradnjom pokrovnog brtvenog sloja. Izgradnja temeljnog brtvenog sloja omogućit će sustavno i kontrolirano gospodarenje procjednim vodama čime će seonemogućiti utjecaj odloženog otpada, odnosno procjednih vodana okoliš (vodu, tlo, zrak)dok će se izgradnjom pokrovnog brtvenog sloja spriječiti prodor oborina u tijelo saniranoga odlagališta, čime će se smanjiti količina novih procjednih voda.

U skladu s Ugovorom o darovnici između Svjetske banke i Republike Hrvatske za GEF projekt kontrole onečišćenja Jadranskog mora I., konkretni ciljevi, između ostalog, uključuju smanjenje ispuštanja onečišćivača s prekograničnim utjecajem, osobito dušika, na odabranim crnim točkama nahrvatskoj obali Jadrana. Pokazna investicija za smanjenje ispuštanja nutrijenata bit će provedena putem građevinskih radova. Osim toga, građevinski radovi na projektu sanacije odlagališta otpada „Sitnica“ sa zatvorenim sustavom procjednih voda provode se s ciljem zaštite podzemnih voda, tla od prodora onečišćene površinske vode, zraka, zdravlja ljudi i okoliša općenito.

Opći ciljevi projekta su:

• fizičko odvajanje novonastalih procjednih voda, koje nastaju zbog prodora oborinskih voda kroz sloj odloženog otpada, od podzemnih i površinskih voda u okolišu, odnosno Jadranskome moru,
• smanjenje rizika koji predstavlja odloženi otpad, posebno rizika od onečišćenja površinskih i podzemnih voda, onečišćenja zraka i tla, te rizika za zdravlje ljudi,
• zaštita biljnog i životinjskog svijeta od negativnog utjecaja odloženog otpada, i
• uklanjanje negativnih utjecaja nekontroliranog odlaganja otpada na odlagalište.

Sanacija/izgradnja odlagališta Sitnica sa zatvorenim sustavom procjednih voda s pratećim objektima zajedno sa sustavnim praćenjem smanjit će i spriječiti bilo kakvo onečišćenje okoliša, s naglaskom na podzemne vode i Jadransko more.

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA PODPROJEKT SANACIJE ODLAGALIŠTA OTPADA SITNICA SA ZATVORENIM SUSTAVOM PROCJEDNIH VODA

Lokacija zahvata nalazi se zapadno od mjesta Blato i istočno od Potirne uz asfaltiranu cestu Vela-Luka Blato te je od Blata, odnosno Vela Luke udaljena oko 4 km. Odlagalište se nalazi na području katastarskih općina Vela Luka i Blato.

Odlagalište "Sitnica" se koristi od 1980. i do danas na odlagalište je odloženo oko 158.000 m3 komunalnog i proizvodnog otpada te nepoznata količina opasnog otpada. Lokacija odlagališta "Sitnica", površinom od oko 4,86 ha, označena je u prostornim planovima Općine Vela Luka i Općine Blato.

Projekt sanacije odlagališta otpada "Sitnica" izvest će se u dvije etape:

• ETAPA 1 - ulazno izlazna zona na ukupnoj površini od cca 0,2 ha
• ETAPA 2 - odlagališna plohana ukupnoj površini od cca 4,66 ha

Izgradnja ulazno izlazne zone obuhvaća izvedbu prometno manipulativnih površina, ulaznih vrata i ograde oko cijelog zahvata, zgrade za osoblje, garaže za kompaktor, perilišta kotača te izgradnju prateće infrastrukture.

Radovi obuhvaćeni izgradnjom odlagališne plohe podrazumijevaju izgradnju makadamske prometnice, kazeta (temeljnibrtveni sustav), premještanje i ugradnja otpada u za to predviđenu kazetu i formiranje tijela odlagališta (pokrovnibrtveni sustav, sustav otplinjavanja, hortikultura).

Novoizgrađena odlagališna ploha – kazeta tlocrtne je površine cca 2,95 ha, ima kapacitet za cca 203.000 m3 otpada.

Sanacija će se provesti na način da se otpad koji je ciljano odlagan na postojeće odlagalište smješten na sjevernoj strani obuhvata, u cijelosti premjesti na uređene kazete, kada će se u konačnici oblikovati tijelo odlagališta i izvršiti njegovo konačno zatvaranje.

Radnje koje je potrebno provesti prilikom sanacije i zatvaranja odlagališne plohe su kako slijedi:

• izgradnja makadamske prometnice,
• izgradnja odlagališnih kazeta (uključujući obodni nasip, obodni kanal, temeljno brtvljenje i sustav odvodnje procjednih voda),
• preslagivanje odloženog otpada s postojećeg odlagališta na novouređene kazete te odlaganje novog otpada, formiranje tijela odlagališta sukladno projektom definiranim gabaritima, izgradnja sustava otplinjavanja te konačno zatvaranje odlagališne plohe,
• izgradnja sustava oborinske odvodnje sa zatvorene odlagališne plohe,
• uređenje/planiranje površina s kojih je uklonjen otpad.

Sve slobodne površine unutar ograde, osim prometno-manipulativnih i radnih koje zbog specifičnosti tehnološkog procesa moraju biti makadamske, hortikulturno će se urediti. Predviđena je sadnja drveća i grmlja (naročito uz ogradu, kako bi se postigla vizualna barijera prema okolnom prostoru), pri čemu treba koristiti prvenstveno autohtoni biljni materijal, te zatravljivanje.

Mjere ublažavanja posljedica za okoliš bit će primijenjene u 2 faze projekta:

• tijekom faze projektiranja posebna se pozornost posvetila sprječavanju/ublažavanju utjecaja na tlo i vode, utjecaja na krajobraz, utjecaja na stanovništvo i namjenu prostora i utjecaja u slučaju nezgode.
• tijekom faze sanacije i zatvaranja glavni negativni utjecaji će biti u slučaju utjecaja na zrak, utjecaja na tlo i vode, utjecaja na kulturno-povijesnu baštinu, utjecaja na stanovništvo i namjenu prostora, utjecaja na staništa, floru i faunu, utjecaja na krajobraz, utjecaja na prometne tokove i infrastrukturu, utjecaja uslijed nepravilnog gospodarenja otpadom, utjecaja u slučaju nezgode, ako se ne primijene odgovarajuće mjere zaštite.

Gore navedeni utjecaji minimizirat će se primjenom specifičnih mjera za svaku fazu ponaosob, koje su detaljno opisane u okviru Plana upravljanja okolišem (dokument se može preuzeti na poveznici http://fzoeu.hr/docs/plan_upravljanja_okolisem_v1.pdf).

Glavna zadaća Plana praćenja stanja okoliša (monitoringa) je osiguranje primjene odgovarajućeg standarda zaštite okoliša koji je propisan važećom legislativom i dobrom inženjerskom praksom. Na taj način se prate utjecaji na okoliš kao i učinci predviđenih mjera za njihovo ublažavanje.

Plan monitoringa kao i nulto stanje koje će se koristiti za provjeru učinkovitosti mjera ublažavanja utjecaja odnose se na fazu do zatvaranja i nakon zatvaranja odlagališta.

Stojimo Vam na raspolaganju na e-mail adresi: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.